He akomanga rumaki i ngā whānau ki te reo i te ao toi

E pārekareka ana ēnei whānau i ā rātou mahi whakapakari i ō rātou pūkenga reo Māori mā roto i te kaupapa o RaRau Mai, he akomanga ka tū ia wiki ki Te Papaioea.
He kaupapa a RaRau Mai mā ngā tamariki me ō rātou whānau e manawareka ana ki te kōrero i te reo i ō rātou kāinga, ā, e whai ana hoki rātou tahi kia kaha ake te kōrerotia o te reo mā roto i ngā mahi toi.
He kaupapa hoki tēnei i whakamānutia e Tania Te Tau, he kaiako nō te kōhanga reo, rāua ko Karangawai Marsh, he kawhakaako reo ki te reanga pākeke, he ringa toi hoki.
Ko tā Tania Te Tau, "I tipu mai a RaRau Mai i te hiahia o tō mātou hapori ki ētahi wāhi e noho rumaki ai te reo Māori.”
Hei tāna, “Mēnā kāore e tareka e tō reo, ka taea e koe te whakaputa i ō whakaaro mā roto i āu mahi toi."
E mea ana a Geneive Double, he pārekareka ki a ia te tae tahi atu me tana tamāhine ki te kaupapa o RaRau Mai i ngā tau e rua kua pahure nei hei ākonga reo tuarua.
Hei tāna, “It’s great to be with a community of first language speakers that really enriches us and broadens our use of reo.”
“Ko te katoa o ngā whānau ka piri mai ki tēnei kaupapa e arohanui ana ki te reo. He rerekē ngā taumata reo a tēnā whānau, a tēnā whānau, heoi anō, ko te aroha ki te reo, koia te mea ōrite i waenganui i ngā whānau katoa...”
“E kī ana te kōrero tupu te toi oro, te toi whanake, te toi nō Hawaiki te to. Nō reira mōku nei, ko te reo, ko te mahi toi e haere tahi ana,” te kī a Karangawai.
Inā noa atu te tokomaha kua rēhita mai, ka mutu, tekau ngā whānau ka tae atu me ā rātou tamariki katoa kei ngā kōhanga reo, kei ngā kura kaupapa Māori rānei i Te Papaioea i kuraina ana.